Istočni lovor Prunus laurocerasus uvijek je zeleni grm ili nisko stablo koje naraste do 4 metra.Ima zelene izdanke s kožastim, debelim i sjajnim listovima (ne opadaju zimi)Biljka ima mnoga svojstva koja pomažu u vrtu, poput tjeranja štetnika. U svibnju su grmovi lovora ukrašeni kremasto-bijelim mirisnim cvjetovima, dok u kolovozu u grozdovima dozrijevaju sjajni crni plodovi
Vrste lovora
Hortikulturne sorte stabala lovora razlikuju se po visini, boji i obliku lišća. Najpopularniji su:
- 'Angustifolia' - s uskim dugim listovima (12-18 cm), 'Brachystachys' - kavkaskog podrijetla, otporniji na niske temperature, 'Ca- melliifolia' - grm s vitkim prostorom,
- 'Caucasica' - kavkaskog porijekla, s velikim listovima (12-18 cm dugim i 8-12 cm širokim) zaobljenim na vrhu,
- 'Compacta' - niski grm (do 1,5 m) s vrlo tamnim lišćem, 'Fiesseriana' - grm sa zaobljenom krošnjom, uskom pri dnu,
- 'Herbergii' - široki grm koji se sužava prema vrhu,
- 'Latifolia' - s vrlo velikim listovima,
- 'Magnoliaeflora' - s velikim listovima koji podsjećaju na listove magnolije s velikim cvjetovima,
- 'Marbled White' - grm koji raste do 2-2,5 m s lišćem s bijelim pjegama, 'Mocrophylla' - s malim lišćem,
- 'Otto Luyken' - niski, razgranati grmovi (do 1-1,5 m) s tamnozelenim sjajnim uskim lišćem. Potonji je najpopularnija sorta koja se razmnožava u poljskim rasadnicima. Grmovi obilno cvjetaju i ponavljaju cvatnju u jesen.
Među ostalim varijantama vrijedi spomenuti :
- 'Psonardii' - grm koji snažno raste s velikim tamnozelenim lišćem 'Pyramidalis' - s piramidalnom krošnjom,
- 'Reynvaanii' - naraste do 1,5 m, ima mutno svijetlozeleno lišće, 'Rotundifolia' - s okruglim lišćem,
- ’Schipkaensis’ - bugarskog porijekla, snažno raste (naraste do 2 m) s uskim listovima (12 cm dugim),
- ’Schipkaensis Macrophylla’ - krupnolisni (elipsasti listovi, zašiljeni na vrhu),
- ’Serbica’ - srpskog porijekla,grm sferičnog oblikai kompaktan s kratkim uspravnim granama.
Gdje se sadi lovor?
Laurowiśniaposađena u zapadnoj Poljskoj ne zahtijeva pokrivanje za zimu, dok se u drugim regijama preporučuje pokrivanje tijekom hladnijih dana.U vrtu se najbolje osjeća na visokoj vlažnosti, u zaštićenom i mirnom položaju. Nema posebnih zahtjeva za uvjete tla. Dobro raste na svakom tlu s reguliranim uvjetima vode (po mogućnosti stalno ravnomjerno vlažnim).
Laurowiśnia zahtijeva pjeskovito ilovasto tlo ili pjeskovito ilovasto, toplo, neutralno ili alkalno tlo. Na mjestima s pjeskovitim i suhim tlom grmovi rastu vrlo sporo (u suši ih treba zalijevati jer su osjetljivi na nedostatak vode). Površinu gredice dobro je pokriti slojem malča od 5 cm (najbolje kompostirane kore) i u proljeće pognojiti višekomponentnim gnojivima, što će pridonijeti boljem prezimljavanju grmova.
Laurowiśnia najbolje raste u sjeni ili djelomičnoj sjeni, ali ne voli položaj intenzivne sunčeve svjetlostiGrmovi se dobro osjećaju pod krošnjama drveća (po mogućnosti onih sa uvijek zelenim lišćem) . Štete od mraza se izuzetno dobro regeneriraju - prezimljuju bez oštećenja prekrivene snijegom koji ih štiti od smrzavanja.Kada nema dovoljno snijega, dobro je zaštititi grmlje (ali ne i pokrivati ih) od pretjerano jakog sunca kao i od ledenih vjetrova koji se suše. Oštećene izdanke treba odrezati na zdravo mjesto.
Primjena istočnog lovora
Upotreba istočnog lovora u ukrasnoj hortikulturi je svestrana. Zbog svojih malih dimenzija ova biljka je pogodna za sadnju u kućnim vrtovima. Grmovi posađeni u homogenim skupinama i uvijek zeleni s drugim grmovima izgledaju vrlo efektno.Laurowiśnia se također može koristiti kao podloga ispod krošnji velikih stabala (npr. ispod hrastova).
Kada sadite grmove lovora ispod krošnji drveća, pazite da se ne nalaze u blizini korijena, koji se može natjecati s grmovima za vodu i mineralne soli. Grmlje se također može koristiti za učvršćivanje padina u obliku neobrađenih redova
Grmovi lovora odlično podnose orezivanje pa su pogodni za živice ili druge oblike biljaka. Grmlje je najbolje rezati nakon cvatnje u svibnju ili lipnju (do prve polovice srpnja)Tijekom ovog tretmana, međutim, pokušajte ne oštetiti lišće, inače bi moglo posmeđiti i osušiti se.
Grmovi lovora dobro se slažu s krupnolisnim trajnicama, poput funkije, bergenije ili rodgersje, a posađeni zajedno s paprati daju vrtu patinu i boju.Laurowiśnia se također može saditi u razne vrste posuda i koristiti za ukrašavanje interijera zgrada, npr. velikih i svijetlih poslovnih zgrada.
Uzgoj lovorovih listova
Stabla lovora reproduciraju se uglavnom iz reznica izdanaka pripremljenih od kolovoza do ožujka. Stavljaju se u sterilni supstrat u staklenik ili tunele od folije, gdje se vrlo brzo ukorjenjuju.Vršimo amatersko razmnožavanje listova lovora u vrtovima iz korijenskih naslaga i izdanaka.
Liječenje ozeblina istočnim lovorom
Za vrijeme jakih mraznih vjetrova mladice i lišće smrzavaju kod Prunus laurocerasus.Vjetar koji puše suši mladice i lišće, koje intenzivno transpira vodu ne mogavši je dobiti iz smrznutog tla.Zato je vrlo važno grmlje zaštititi krpom ili flisom, čime se može djelomično kompenzirati razorno djelovanje vjetrova. Također je važno malčirati tlo korom ili drugim materijalom kako bi se spriječilo duboko smrzavanje profila tla.
U proljeće (u zadnjoj dekadi ožujka) odrežite smrznute izdanke s lišćem na zdravo mjesto, odnosno tamo gdje izdanci i lišće nisu smeđesivi. Tako oštećeni izdanci će se s vremenom osušiti. Nakon rezanja mrtvih dijelova izdanaka, grmlje treba hraniti dobrim kompostom ili višekomponentnim gnojivom.Također je dobro dopuniti stelju, a za vrijeme suše zalijevati grmove jednom tjedno sa 10-15 litara vode
Enciklopedija biljaka: lovorov vijenac
Rezanje formiranje istočnog lovora
Zimzeleno grmlje, poput lovora, vrlo je raznoliko. Mogu se uzgajati pojedinačno ili u skupnim nasadima, npr. kao živica. Grmovi se orezuju od proljeća do kasnog ljeta. S iznimkom nekoliko iznimaka (uključujući drveće Irgi i masline), većina grmova tolerira duboke rezove na jake izdanke bez lišća. Taki tip tretmana ne šteti ni rododendronima, koji uz pravilnu njegu brzo vraćaju snagu.
Rezanje zimzelenih četinjača izgleda potpuno drugačije. Jaka rezidba bora, smreke ili jele ne potiče biljke na nicanje novih mladica. Isti je slučaj i s tujama, čempresima i smrekama. Zbog toga se radi njege uklanjaju samo oni izdanci koji nisu važni građevni blokovi krošnje.
Kod jele i smreke (osim smreke posađene u obliku živice) ne preporuča se niti skraćivati glavnu mladicu, jer nove vršne mladice koje izbijaju na rezu rastu dijagonalno prema gore. Vrh se više ne stvrdnjava, zbog čega biljke izgledaju deformirano. Jedina crnogorična drvenasta biljka koja izbija stare izdanke je tisa.
