Specifičnost jesenskih gnojiva
Jesenska gnojiva, ovisno o vremenskim prilikama, koristimo od početka kolovoza do listopada.Važno je koristiti prave pripravke u dobrim terminima, jer biljke imaju različite prehrambene potrebe tijekom vegetacijeJesenska kompleksna gnojiva ne sadrže dušik ili ga ima u minimalnim količinama. To je zbog specifičnog učinka ovog elementa na biljke. Među ostalim utječe i dušik za poticanje biljaka na stvaranje vegetativne mase (lišće, izdanci, plodovi).
Dakle, ako biljne organizme opskrbimo ovim elementom u krivo vrijeme, to će dovesti do prekasnog mirovanja biljaka, te će kao rezultat toga smrznuti i umrijeti.Zato vrijedi posegnuti za gotovim složenim pripravcima. Sastoje se uglavnom od makronutrijenata, tj. kalija, fosfora.Mješavine gnojiva, koje su dostupne u trgovinama, također sadrže mikroelemente potrebne za pravilan razvoj i pripremu biljke za razdoblje mirovanja.
Dobra gnojidba će se pretvoriti u visoke prinose sljedeće godine
U proljeće je važna ishrana bilja i priprema tla u povrtnjaku prije zime. Sastojci isporučeni na kraju prošle vegetacijske sezone imaju blagotvoran učinak na biljke jer je početkom sljedeće sezone pristup hranjivim tvarima ponekad vrlo ograničenSupstrat je smrznut i preniska temperatura nije pogodan za upotrebu gnojiva.Jesenska gnojiva sadrže, između ostalog kalija, koji povećava otpornost na mraz, sprječava polijeganje i povećava otpornost biljaka na sušu.
Ovaj element povećava broj bočnih izdanaka, što je usko povezano s obiljem cvatnje i zametanjem plodova.Drugi važan element sadržan u jesenskim gnojivima je fosfor koji ima važnu ulogu posebno u početnoj fazi razvoja biljaka, tzv. razdoblje kritičnog rasta.Naknadna opskrba fosforom više neće nadoknaditi negativan učinak nedostatka.Fosfor, između ostalog, utječe na za rast i razvoj korijenskog sustava. Odgovarajućom ishranom biljaka ovim makroelementom smanjuje se nakupljanje štetnih oblika dušika u tkivima
Važno liming
Jesenska ishrana biljaka kalcijem i opskrbljenost tla tim elementom djeluje regulirajuće na pH (pH) tla i dobru skladišnu sposobnost tla usjeva. Odgovarajuća reakcija tla izravno utječe na upijanje i dostupnost hranjivih tvari u supstratu.Kalcij doprinosi pravilnoj strukturi tla i regulira razgradnju organske tvari, npr. komposta.Za podešavanje pH vrijednosti prenisko (njegova se vrijednost može lako izmjeriti, npr.lakmus papir), koristimo kaljenje. Dolomitno ili magnezijevo vapno bit će najprikladnije za korištenje. Odgovarajuća količina gnojiva, u prosjeku 0,5 do 2 kg / 10 m², ravnomjerno se rasporedi po određenoj površini na dan bez vjetra i dobro se pomiješa sa zemljom. Takav postupak treba provoditi u prosjeku svake 3-4 godine.
Koristimo organska gnojiva
Korištenje komposta i stajnjaka također se preporučuje u jesen.Organska gnojiva koristimo uglavnom u listopadu / studenom, kopajući ih odmah sa zemljom kako bismo spriječili gubitak minerala.Ovu vrstu napajanja treba napraviti svake 3 godine. Dobar kompost/stajnjak nema sjemena korova. Organska tvar unesena u obliku prirodnih gnojiva ima vrlo dobar učinak na strukturu supstrata, biološku aktivnost tla i akumulaciju vode. Ali nisu samo komposti i gnojivo korisni za biljke i tlo. Također je vrijedno koristiti drveni pepeo, koji je bogat fosforom i kalijem.Koristimo ga kao i druga organska gnojiva.
Prije primjene gnojiva (u jesen, ali i na bilo koji drugi preporučeni datum), vrijedi uzeti uzorak supstrata i vratiti ga u lokalnu kemijsku i poljoprivrednu stanicu (adrese na www.schr .gov.pl) radi analize supstrata. Zahvaljujući tome izbjegavamo prekomjernu gnojidbu koja je štetna za okoliš i usjeve te narušava ravnotežu između unosa makro i mikroelemenata.
Završetak gnojidbe
U proljeće biljke prihranjujemo kompleksnim gnojivima bogatim dušikom.Prihranjivanje se može koristiti tijekom vegetacije biljaka.U jesen, ovisno o pogodnosti korištenja, koristimo tekuća gnojiva (zemljna ili folijarna) ili rastresita gnojiva: obložena - sa sporim otpuštanjem hranjiva, granulirana ili praškasta, npr.magnezijsko vapno.
