Češnjak Allium sativum je poznato povrće koje pripada skupini crnog luka. Vjerojatno dolazi iz planinskih područja srednje Azije. Uzgaja se više od 5000 godina. Češnjak je u Poljskoj poznat već nekoliko stoljeća. Trajnica je koja se uzgaja kao jednogodišnja biljka. U našim klimatskim uvjetima može cvjetati, ali ne daje sjeme, stoga se razmnožava samo vegetativno klinčićima
Kultivari koji ne daju cvatne izdanke, najčešće se uzgajaju kao proljeće,tvore nepravilne glavice s klinčićima različite veličine. Međutim, unutar obje vrste postoje i jare i zimske sorte.Zimske sorte pravilnih glavica s velikim lukovicama namijenjene su za jesensku sadnju, za ljetnu, jesensku i ranu zimsku berbu. Mogu se saditi i u rano proljeće. Vrlo su plodne, ali nisu prikladne za predugo skladištenje
Klinčići se dobro ukorijenjuju pri kratkom danu i relativno niskim temperaturama. Češnjaku je potrebna temperatura od 0-10 °C 1-2 mjeseca da bi se stvorila lukovica, bilo tijekom skladištenja ili nakon sadnje u polju. Zahtjevi ovog povrća za tlo i vodu su dosta visoki. Najbolje uspijeva na prozračnim, ilovasto-pjeskovitim tlima druge i treće klase sa značajnim udjelom organske tvari. Teška, slivna i glinena tla nisu baš pogodna za njegov uzgoj. Češnjak loše reagira na sušu - tada ga treba zalijevati. Rotacija je neophodna za ovu vrstu. Ne smije se saditi na mjestu gdje su rasli krumpir, cikla, korjenasto povrće ili drugo lukovito povrće. Umjesto toga, koristi položaje nakon krastavaca, rajčice, graha i lisnatog povrća.
Dobro reagira na organsku gnojidbu, dok bi mineralna gnojidba, dodatno primijenjena, trebala osigurati 85 g N, 85 g P2O5, 130 g K2O na 10 m² uzgoja. Najbolje je ako je tlo dobro obrađeno, dobro strukturirano, bez pokorice i bez grudica. Jesenska sadnja se provodi od sredine listopada do sredine studenog, a proljetna sadnja čim se može ići u polje.
Češnjak je tisućljećima cijenjen kao začin i ljekovita biljka. Poznato je njegovo antibakterijsko i antigljivično djelovanje, a često ga jedemo u vrijeme jesenskog i proljetnog solsticija. Najvažnija svojstva češnjaka su: antioksidativno djelovanje, regulacija aktivnosti inzulina, smanjenje masnog tkiva, inhibicija aterosklerotskih promjena, stimulacija probavnih procesa i imunostimulirajuće djelovanje, jačanje organizma
Češnjak pozitivno djeluje i na dišni sustav te sprječava pretjerano povećanje prostate kod muškaraca.Nažalost, većina nas poništava ovaj niz prednosti zbog jedinog nedostatka - neugodnog oštrog mirisa koji se aktivira i ostaje nekoliko sati nakon konzumiranja. No, postoji i savjet: češnjak jedite s peršinom ili ga žvačite nakon što ste pojeli češnjak, popijte ga mlijekom ili jogurtom ili žvačite češanj koji prikriva i druge neugodne mirise iz usta. Umjesto zelenog peršina možemo jesti i listove mente, majčine dušice ili celera.
Da bismo dugo uživali u zdravlju, profilaktički treba jesti jedan režanj češnjaka dnevno, dok u borbi protiv bolesti dozu treba povećati na 3-4 režnja dnevno.
