Ljetna sezona je u punom jeku pa bih htjela napisati par riječi o prihranjivanju
U svom vrtu ne koristim umjetna gnojiva. Vjerujem da ima
pristupa prirodnim sredstvima za obogaćivanje tla, bilo bi ekološki netaktično hraniti tlo kemikalijama.
Zahvaljujući uzgajivaču krava kojeg poznajem, imam stalan pristup prirodnim gnojivima: stajnjaku, stajskom gnoju, gnojnici i kravljim gnojivima. Doneseni stajnjak jednom godišnje skupim na osamljeno mjesto u vrtu gdje leži najmanje šest mjeseci. U lipnju njime do pola napunim kanister od nekoliko litara. Volumen mu nadoknađujem vodom. Sljedeća dva tjedna miješam i pazim na dobiveni pripravak.Kad se zapjeni i fermentira, ništa ne stoji na putu da ovom specifičnošću prihranimo biljke u vrtu koje su već iskoristile prvu, proljetnu gnojidbu.
Dobivenu kašu izlijem u posude za zalijevanje i zalijem sve biljke. Ostaci gnoja na dnu lukovice još uvijek su toliko bogati raznim sastojcima da se mogu uspješno ponovno upotrijebiti. Pa tamo opet nalijem vodu i ponovim postupak ispočetka. Ovako pripremljena druga podloga koristi se za prihranu biljaka u vrtu u kolovozu. Svo cvijeće, grmlje, drveće i povrće gnojeno gnojnim pripravcima izvrsno se razvija i prije svega jamči obilan urod
Ali to nije sve. Kako bih u potpunosti iskoristio dragocjena svojstva ovog gnojiva, u kasnu jesen, nakon što je sva gnojnica izlivena, po već očišćenim gredicama razbacujem ostatke gnoja. Kad dođe kiša u studenome, voda će se upiti u zemlju i otopiti sve što je vrijedno u gnojivu koje ste ranije upotrijebili.
Jadwiga Antonowicz-Osiecka
