Iskusni vrtlari obično nemaju problema s uzgojem rododendrona, ali amaterima prvi pokušaji održavanja ovih prekrasnih grmova često propadaju.Biljke vrijeska, koje uključuju rododendrone, imaju specifične, diferencirane i prilično različite zahtjeve uzgoja od ostalih skupina biljaka. Kako ih upoznati?
Biljke vrijeska su se u prirodnim uvjetima prilagodile rastu u područjima dosta siromašnim hranjivim tvarima, ali s kiselim supstratom, pa im treba osigurati pH tla od 4-5,5. Većina rododendrona preferira tlo koje je stalno vlažno, propusno i bogato organskom tvari.
Korijenov sustav rododendrona je plitak i sastoji se od brojnih, vrlo finih korijena. Ovi korijeni rastu u zemlju do male dubine, ali se šire u stranu.Stoga rupa iskopana za biljke ne mora biti duboka (dovoljno je 30 do 40 cm), ali treba biti široka, barem 3-4 puta šira od korijenove bale posađenih rododendrona.
Iskopanu zemlju treba pomiješati s kiselim tresetom i kompostiranom borovom korom, pa tek onda posaditi biljke u tako pripremljen supstrat. Na alkalnim tlima najbolje je zemlju iskopanu s dna potpuno zamijeniti supstratom za vrijesak. Preteška tla treba prorahliti uz dodatak pijeska
Prije vađenja biljaka iz posuda potrebno ih je dobro zaliti.Najlakši način je da biljke s posudama stavite u posudu s vodom na 20-30 minutaNakon što ocijedite višak vode i pažljivo izvadite biljke iz posuda, ako su grudice jako se pipa i srasla, može biti malo poremećena (zarezati rezačom) pri dnu.To će omogućiti rododendronima da se brže ukorijene u tlu i ukorijene.
Prilikom postavljanja biljaka u jamu, pazite da ne oštetite prilično tešku korijensku balu. Zapamtite da nikada ne kupujte rododendrone iz tzv golog korijena, tj. bez guste korijenove bale. Takvi se rododendroni neće primiti. Biljke se sade na istu dubinu na kojoj su rasle u posudama ili u zemlju (u slučaju balotastih biljaka).Tlo oko biljaka se lagano pritisne rukama i obilno zalije.
Površinu tla oko biljaka treba malčirati s nekoliko centimetara kompostirane borove kore.Ovo smanjuje isparavanje vode iz tla, smanjuje zarazu korovom i štiti korijenski sustav od smrzavanja.Osim toga, malčiranje borovom korom povećava sadržaj organske tvari u tlu i uzrokuje njegovo zakiseljavanje.
Sve dok se biljke dobro ne ukorijene (tj. oko 2 godine), ne smiju se gnojiti. Hranjenje neposredno nakon sadnje i primjena prevelikih doza gnojiva jedan su od najčešćih uzroka odumiranja rododendrona.U prvim godinama uzgoja rododendrone treba sustavno zalijevati kako bi se spriječilo isušivanje supstrata. Grmovi dobro rastu kada je tlo stalno lagano vlažno, ali nakon što se dobro učvrste, kraća sušna razdoblja prolaze bez veće štete.
Zašto postoje smeđe mrlje na rododendronima?
Nedostaci minerala (kalij, bor i fosfor) čest su uzrok nepravilnih pjega, žutila tkiva između žila i posmeđivanja lisne ploče. Mrazevi biljaka i razne gljivične bolesti, poput fitoftore, također se manifestiraju posmeđivanjem i opadanjem lišća.
- objašnjava stručnjakinja Anna Błaszczak
Najbolje mjesto za rast
Pronalaženje odgovarajućeg mjesta za njih jedan je od važnih čimbenika koji određuju uspjeh uzgoja rododendrona.Ove biljke najbolje uspijevaju na skrovitim, zaštićenim, djelomično zasjenjenim i stalno vlažnim mjestima, po mogućnosti u blizini visokih stabala kao što su borovi, jele ili hrastovi.Ako imamo izbor mjesta u stražnjem dijelu kuće, ispred prednje i ulične strane, odaberimo prvo.
Uzgoju rododendrona pogoduje specifična mikroklima koju stvara crnogorično drveće i grmlje. Ove biljke ne samo da štite rododendrone od vjetra, već ispuštaju i fitoncide, a iglice koje se raspadaju zakiseljuju supstrat, na pr. obogaćivanje tla humusom
