Vrt koji okružuje kuću i biljke koje rastu u njemu nemaju samo estetsku funkciju, već povećavaju vlažnost zraka, štite od buke, štite od vjetrova i pružaju mir svojim stanovnicima.Dobro osmišljen vrt ne bi trebao jamčiti samo pozitivno estetsko iskustvo, već i stvoriti mikroklimu koja jača naše zdravlje.
Urbani okoliš, zbog ljudske aktivnosti, pokazuje više razine onečišćenja tla, vode i zraka. Srećom, međutim, imamo sve više alata s kojima možemo "popraviti" svoje okruženje.
Ideja o korištenju biljaka za smanjenje onečišćenja okoliša poznata je već dulje vrijeme, no fascinantna znanstvena otkrića posljednjih godina omogućila su razvoj prvih tehnologija za pročišćavanje okoliša.Biljke su sposobne istovremeno apsorbirati mnogo različitih zagađivačaFragmenti biljaka koji ih sadrže ili se kompostiraju ili, u slučaju teških metala, spaljuju u posebnim spalionicama ili pohranjuju u rudnicima.
 |
|
Cis (taxus baccata) koji pročišćava zrak, poput tawline, treba saditi u blizini prometnih cesta (Slika: Fotolia.com) |
Fitoremedijacija se široko koristi u degradiranim postindustrijskim područjima, gdje ih je cilj vratiti u takvo stanje da se mogu koristiti kao rekreacijska, komercijalna i stambena područja.
Biljke svojim korijenjem preuzimaju teške metale i prenose ih u nadzemni dio te ih tako uklanjaju iz tla.Vrlo perspektivno područje fitoremedijacije su urbana područja, posebno ona koja se nalaze u blizini komunikacijskih pravaca, gdje su tlo, voda i zrak kontaminirani.Mnogo je opasnih zagađivača u zrak, tj. suspendirana policiklička prašina aromatski ugljikovodici, dušikovi oksidi, ozon i teški metali.
Kućni vrtovi su mjesta gdje se mogu iskoristiti jedinstvene sposobnosti biljaka. To se posebno odnosi na objekte u blizini prometnica, ulica ili prometnih raskrižja. Od četinjača koje su savršene za sadnju u ovakvim prostorima, a intenzivno upijaju zagađivače, možemo spomenuti tisu, sabinsku kleku, planinski bor, sibirsku mikrobiotu, ali i viša stabla, poput smreke ili kalifornijske jele.
Prijetnju predstavljaju i teški metali: olovo, kadmij, bakar, cink i antimon.Među biljkama koje ih savršeno uklanjaju iz okoliša, postoje mnoge trajnice, npr. smagliczki, odjeća, guske, zlatna šipka ili rudbeckie.Od drvenastih biljaka preporučamo bagrem, sibirski karagen, grmoliku amorfu, javor platan i poljski javor.
Druga skupina zagađivača opasnih po zdravlje su organski spojevi, kao što su policiklički aromatski ugljikovodici, dioksini, klorirani bifenili, benzen i njegovi derivati te naftni derivati. Većina ga je sadržana u ispušnim plinovima automobila, dimu od spaljenog smeća, spaljenih livada i požara.
 |
|
Tawlina jarzębolistna (sorbaria sorbifolia) učinkovito čisti zrak, što je čini pogodnom za sadnju, na primjer, uz prometnice (Slika: Fotolia.com) |
Sve te nečistoće učinkovito se zadržavaju u voštanom omotaču na površini biljke. Utvrđeno je da nakon taloženja na površini ove cvatnje, one polako prelaze u prvi sloj stanica kože, gdje se zadržavaju. Ovako 'imobilizirana' prljavština može se lako ukloniti grabljanjem lišća u jesen.Međutim, biljke ne apsorbiraju ovu vrstu onečišćenja iz tla.Srećom, neke vrste, primjerice bijeli dud, bagrem, ukrasne jabuke, breze, u tlo ispuštaju tvari koje pogoduju razvoju bakterija koje ih mogu razgraditi.
Čestice se smatraju najopasnijom skupinom zagađivača. Oni su čvrste ili tekuće čestice koje vise u zraku i lebde danima ili čak tjednima.One finije dospijevaju u alveole, uzrokujući bolesti dišnog i krvožilnog sustava, uključujući rak plućaBiljke ih skupljaju na površini lišća, u vosku.
Vrste drveća koje apsorbiraju najveće količine lebdeće prašine su pensilvanijski jasen, 'Pallida' nizozemska lipa, švedska oskoruša, 'Youngii' breza, turska lijeska, 'Erecta' jasika i europski jasen. Grmovi i penjačice također su vrlo važni u svakom vrtu. Vrste koje se preporučuju za pročišćavanje zraka su planinski jasen, Meyerov jorgovan 'Palibin', obična tisa, grmolika hortenzija, crveni ribiz, japanska konoba, van Houtteova konoba, bazga 'Aurea' te obični bršljan, petolist itrolista.
Prof. Stanisław Gawroński, SGGW, Varšava
Bronisław Jan Szmit, ZSZP
