Zelena blagotvorno djeluje na naše opuštanje i dobrobit. Čak i pogled na prirodni krajolik ima umirujući učinak na naša osjetila.Svima nam je poznat učinak opuštanja nakon dugotrajne šetnje šumskim stazama ili gledanja livade pune rascvjetanih biljaka.
Mogu li i sobne biljke biti izvor takvih pozitivnih osjećaja? Utječe li malo prirode uneseno u kuću dobro na naše zdravlje i opuštanje? Znanstvena istraživanja usmjerena su prvenstveno na učinke biljaka u uredskim prostorijama, ali se mogu primijeniti i na zelene primjerke u našim domovima.
Razna istraživanja pokazuju da bolesti koje muče uredske radnike, uklj. umor, nedostatak koncentracije, stres ili glavobolja nestaju u prostorima sa živim zelenilom.Vjeruje se da su biljke učinkovite u potiskivanju zvukova i smanjenju razine buke.Veliki primjerci s bujnim lišćem, kao što su Monstera ili Benjamin Ficus, najučinkovitiji su.
Osim toga, biljke povećavaju vlažnost zraka u prostoriji i sprječavaju lebdenje prašine u zraku. U procesu disanja apsorbiraju ugljični dioksid iz okoline i izbacuju kisik.Osim toga filtriraju štetne plinovite tvari iz zraka.Na taj način doprinose poboljšanju mikroklime u prostoriji.
Najbolji izvor vlage je iz bujnih listopadnih biljaka. Kontinuirani proces transpiracije čini da sobne biljke značajno povećavaju vlažnost zraka.Ljeti postoji dodatni učinak ovog procesa: povećano isparavanje snižava temperaturu u prostoriji. Sobne biljke s velikim listovima koji ispuštaju puno vodene pare najučinkovitije su za vlaženje zraka, npr. paprat Sparmannia peace ili paprat Asplenium. Oni mogu ispariti oko 97 posto vode koju korijenje upije.
Jednako učinkovito vlaži zrak močvarna tibora. Za sunčanih dana velika biljka može prenijeti mnogo litara vode iz zemlje u zrak.Za razliku od mehaničkih ovlaživača, biljke isparavaju čistu vodu, bez klica ili gljivica.
Čovjek među biljkama
Znanstvenici sa Tehnološkog sveučilišta u Sydneyju istraživali su utjecaj biljaka na koncentraciju štetnih tvari isparenih iz građevinskog materijala, tepiha, boja i namještaja. Pokazalo se da neke biljke, poput filodendrona, bršljana ili dracene, mogu smanjiti koncentraciju takvih spojeva u zraku za 50-70%.Vrijedno je podsjetiti da je paprat Nephrolepis jedna od biljaka koje najbolje utječu na mikroklimu prostorija.
Pravilo je jednostavno: što više biljaka, to bolje. Odavno je utvrđeno da npr. aloe vera, zeljasta biljka i dvostruko perasti filodendron savršeno apsorbiraju formaldehid.
