Odgođeno cvjetanje, kao i svježa i kišovita ljeta odgađaju datum berbe.Zauzvrat, rano proljeće i vruće ljeto često značajno ubrzavaju sazrijevanje plodova.
Posljednjih godina, razlike u dostizanju kolektivne zrelosti bile su čak dva tjedna. Iz tog razloga, prilikom postavljanja točnog datuma žetve, ne možemo slijediti kalendarske datume, već opažanja stabala u vrtu.
Dobar pokazatelj da je vrijeme za početak berbe je padanje prvih zdravih plodova. Ako se osim toga jabuke koje još vise na stablu mogu lako ubrati, to znači da već postoji odrezani sloj između grančice i stabljike.Kako bi se spriječilo masovno opadanje plodova, npr. ispod utjecaj jakog vjetra, odmah krećemo u berbu.
Kolektivna i potrošnja dospijeća
Berbena zrelost podrazumijeva stanje u kojem je plod već dosegao odgovarajuću veličinu i stupanj razvijenosti, a ubrani plod se može što duže čuvati. I ranija i kasnija berba voća bit će
kao rezultat, razdoblje skladištenja je skraćeno.U tom stanju voće često još nije za konzumaciju jer je previše tvrdo i kiselo.
Zrelost, s druge strane, označava vrijeme kada voće postiže svoj maksimalni okus, odnosno postaje najukusnije za konzumaciju. Ponekad se preklapaju berba i konzumna zrelost, kao što je slučaj kod bobičastog voća, kao i trešanja i trešanja.
S druge strane, kod kasnih sorti jabuka i krušaka potrebno je proći nekoliko dana ili čak tjedana da voće malo omekša i dobije odgovarajući okus.Primjer mogu biti kruške zvane kruške. Mogu se jesti tek kad "odleže" tj. malo će odležati i omekšati
