Šimšir je invazivna vrsta leptira s rasponom krila do 4 centimetra, što ga čini najvećom vrstom među europskim Crambidae.Zahvaljujući vrlo karakterističnoj boji krila, šimšir moljce je lako prepoznati.
Češći bijeli oblik ima krila koja se prelijevaju u šarenim bojama sa širokom smeđom prugom koja se proteže duž prednjeg ruba prednjeg krila i još širim rubovima iste boje koji se protežu duž vanjskih rubova oba para krila.Značajan postotak populacije čine jedinke sa smeđom pozadinom krila, jasnim ljubičastim sjajem i kontrastnom bijelom mrljom u obliku polumjeseca.
Ugrožena stabla šimšira
Važno je da su šimširi jedine biljke domaćini za ličinke ovog leptira, kao i mjesto za polaganje jaja i sastajalište za oba spola.U srednjoj Europi vrsta prede dvije ili tri generacije godišnje, ovisno o vremenskim i klimatskim uvjetimaLičinke se razvijaju na lišću i izdancima biljke domaćina, predući intenzivno svilene niti. Mlađi izgrizaju rubove listova, dok stariji pojedu gotovo sve listove. Intenzivnom prihranom često dolazi do osutosti izdanaka, a biljke čak i venu
 |
|
(Slika: www.lepiforum.de) |
2012. godine šiblar je prvi put primijećen u Poljskoj, u vojvodstvu Dolnośląskie, a 2015. njegova je prisutnost također zabilježena u vojvodstvima Opolskie i Małopolskie. Leptiri i kukuljice primijećeni su u kućnim vrtovima, među napuštenim obiteljskim zgradama, s više ili manje intenzivno zasađenim grmovima šimšira.
- Nove vrste insekata stalno se unose na strane kontinente, uključujući leptire čija se jaja, ličinke ili kukuljice lako prenose na velike udaljenosti s biljkom domaćinom. Lišene prirodnih parazita i grabežljivaca, u novim područjima ove vrste često postaju problematične i mogu uzrokovati velike štete. Šimšir je u Europu donesen kao rezultat uvoza biljaka. Njegov prirodni areal su suptropska područja istočne Azije, od Indije, preko Kine, Koreje, do Japana i ruskog Dalekog istoka. Po prvi put u Europi, vrsta je pronađena
u jugozapadnoj Njemačkoj, 2007. U posljednjem desetljeću brzo je kolonizirao druga područja i sada je poznat iz većine zemalja zapadne i južne Europe, a sada i srednje Europe - rekao je dr. sc.Marek W. Kozłowski, prof. Sunce s Odsjeka za primijenjenu entomologiju Varšavskog sveučilišta prirodnih znanosti.
Od prošle godine došlo je do značajnog porasta broja ove štetočine u nekim gradovima, posebice u Krakovu, gdje je u gradskim parkovima i vrtovima moljac izjeo lišće šimšira. Zadnjih tjedana, šimširov moljac pojavio se iu Varšavi u Bemowo. Razmjeri fenomena su toliki da se može govoriti o pravoj pošasti!
Kako se boriti protiv šimširovog moljca?
- Protiv šimširovog moljca možemo se boriti na nekoliko načina. Ipak, najvažnije je često promatrati biljke kako bismo mogli na vrijeme reagirati. Svakih nekoliko dana morate pažljivo pregledati grmlje i provjeriti ima li na njima izgrizenih listova i pređe. Morate pažljivo promatrati grmlje jer se mlade gusjenice često počinju hraniti u unutarnjim prostorima krune. Gusjenice, što je prije moguće, treba uhvatiti i uništiti.Možemo ih sakupljati ručno, otresti s grma ili oprati vodom pod visokim pritiskom - savjetuje stručnjakinja za PSOR, dr. Joanna Gałązka.
Hvatanje gusjenica često je dovoljna metoda zaštite, osobito u kućnim vrtovima gdje raste samo nekoliko grmova. Ako nema učinaka, možete koristiti kemijska sredstva na bazi acetamiprida, deltametrina i lambda-cihalotrina namijenjena zaštiti ukrasnog bilja - dodaje dr. Gałązka.
Prije uporabe bilo kojeg sredstva za zaštitu bilja pažljivo pročitajte etiketu na kojoj ćete pronaći najvažnije podatke o uporabi pojedinog sredstva.
Poljska udruga za zaštitu bilja
Poljska udruga za zaštitu bilja (PSOR) predstavlja industriju proizvoda za zaštitu bilja.PSOR provodi projekte usmjerene na sveobuhvatno informiranje i obrazovanje o sigurnoj i odgovornoj uporabi sredstava za zaštitu bilja.PSOR je vlasnik i koordinator Sustava prikupljanja ambalaže PSOR.U ime tvrtki koje plasiraju sredstva za zaštitu bilja na tržište provodi nacionalnu edukativnu kampanju pod sloganom „Svako pakiranje vrijedi“, a udruga promiče i sigurnu uporabu sredstava za zaštitu bilja pod sloganom „Ne trebaju samo usjevi zaštitu“. 2015. godine PSOR je pokrenuo nacionalnu edukativnu kampanju pod nazivom „U nužnoj zaštiti“. Namjena mu je informirati o suvremenim metodama biljne proizvodnje i suvremenoj poljoprivredi u kojoj se koriste sredstva za zaštitu bilja
