Božić se brzo približava, za koji trenutak ćemo se mahnito spremati za pripremu božićnih jela i božićne večere. Osnovna jela uobičajena su za svaki svečani stol, iako se recepti za njih razlikuju u različitim krajevima naše zemlje. Miris Božića koji upoznajemo u djetinjstvu najčešće pamtimo cijeli život i povezujemo ga s toplinom obiteljskog druženja i čarobnim božićnim ugođajem. Ali što stvara ove karakteristične arome?
Talijanske posebnosti tradicionalni su element božićnih ukrasa za stol
Fig. pixabay.com
Miris svježeg božićnog drvca obično je jedan od važnih elemenata, ali glavni mirisi su dakako božićne delicije. Svi koji pripremaju jela na Badnjak ne mogu zamisliti da u njima nema povrća, voća i aromatičnih začina. Uostalom, oni daju glavni okus i karakter ribi, mesu, juhama i kompotama. Nakon berbe neki od njih se spremaju u podrume, smočnice ili zemunice, a neki već dugo stoje u teglama na policama kuhinjskih ormaraNaravno, kupus ima glavnu ulogu u blagdanskoj kuhinji . Ubrano u jesen leži u smočnici ili se kiseli u staklenkama i bačvama. Bez njega se ne bi mogao napraviti bigos, kupus s graškom, ručke za boršč ili okruglice. Ova jela od kiselog kupusa, ali i sirovog, rado se poslužuje kao predjelo u obliku raznih salata i salata.
Cikla je još jedno neizostavno povrće, planiramo li na stolu božićni boršč ili salatu od cikle, sastavni su dio i ribljih jela. Popularno povrće uključuje mrkvu, korijen peršina, celer i poriluk, a to su osnovni sastojci temeljaca za božićne juhe. Također su važan sastojak raznih variva, dodatak pečenju mesa, pašteta ili ribe. Često pripremamo i tzv riba u grčkom, temelji se uglavnom na talijanskom i riba. Grah i grašak, iako pomalo teško probavljivi, ne mogu nestati iz kuhinje tijekom blagdana. Bez njih ne bi bilo sjajnog kupusa s graškom ili prženog graha. Siva eminencija mnogih božićnih jela je luk. Naglašava i izoštrava okuse jela, uglavnom onih od gljiva, kupusa ili ribe. Češnjak također ima sličnu ulogu, iako je njegova intenzivna aroma nešto manje popularna.
Suho voće možemo ukrasiti i božićnim
Fig. pixabay.com
Voće igra jednako važnu ulogu kao i povrće i iako ga najčešće povezujemo sa slasticama, nije prikladno samo za njih. Najsvestranije voće je šljiva, uglavnom sušena za blagdane. Njegov izvrstan okus nalazi se u sušenom kompotu, u unutrašnjosti pečenog lungića ili u ukusnom bigosu. Važan je sastojak kutije i okruglica s makom. Ipak, glavno zimsko voće su, naravno, jabuke. Pristup im je u ovo doba godine neograničen. Ponekad se koriste kao sušeni kompot, dodatak pečenju peradi, sastojak kolača i salata. Savršeno se uklapaju, primjerice, u salatu s kiselim kupusom. Slično ćemo koristiti i krušku, ali u užem opsegu. Uglavnom se nalazi u suhom voću kompota, ali se dodaje i kolačima ili slasticama. Ako smo u jesen imali priliku raditi džem od brusnica, sada će biti savršena nadopuna svakom pečenom mesu. Još jedan nezamjenjiv dodatak iz staklenke su kiseli ili ukiseljeni krastavci. Mogu se pojaviti na samostalnom stolu ili kao sastojak raznih salata. U ovom razdoblju sjetimo se i orašastih plodova. Najčešće se koriste lješnjaci i orasi, no postoje recepti koji uzimaju u obzir i druge vrste. Bez njih bi kutija, rezanci s makom ili voćni kolači izgubili dobar dio okusa.
Božićna košara s jabukama i orasima
Fig. pixabay.com
Većina jela neće biti bez začinskog bilja. Neke od njih mogli bismo i sami uzgojiti na okućnici, primjerice vrtni mažuran ili majčinu dušicu, koje rado dodajemo u boršč ili gulaš. Druge trebamo kupiti u dućanu. Klinčiće i cimet, kojima začinjavamo voćne kompote i razne vrste kolača, nažalost, teško bismo nabavili u našem podneblju. Lovorov ili lovorov list možemo samo pokušati uzgojiti u posudi, ali ga bez problema možemo kupiti i u trgovini zajedno s engleskim biljem. Oba su neprocjenjiv dodatak varivu, boršču, pa čak i ribljim jelima.
Kad bismo peršin i kopar ubrali u jesen, mogli bismo ih savršeno narezane pohraniti u vrećice ili posude stavljene u zamrzivač. Sve do proljeća njima će se začinjavati sva jela, ne samo ona svečana. Iako, naravno, boršč za Badnjak bez peršina vjerojatno neće imati pun okus.
Kad je večera ili božićna večera gotova, rado pojedemo nešto slatko. Slastice, kolači ili druge slastice zasigurno će odlično prijati uz čašicu domaćeg likera. Ako se jede umjereno, ne samo da može biti ukusno, već i pomoći probavi nakon teških obroka. Može se napraviti od mnogo voća koje nam je dostupno. Većina tinktura, osim okusa, ima i vrijedna zdravstvena svojstva. Jedna od najpopularnijih je tinktura od aronije. Karakteristična gorčina voća nestat će nakon pečenja u pećnici na cca 180 stupnjeva. Dereniówka ili tarninówka su drugi poznati likeri. Podsjetimo samo da pri njihovoj pripremi treba izbjegavati metal.Plodovi ovih biljaka ne vole kontakt s njim. Rowan je jednako savršen u ovoj ulozi, pod uvjetom da se bere nakon prvog mraza. Tada nestaje nepoželjna kiselost ploda.
Ne može se zaboraviti na divlju ružu. Pripremite tinkturu od voća koje ste prethodno očistili od sjemenki. Ne baš popularna tinktura od suhih šljiva, može iznenaditi naše goste okusom. Možda manje ukusna od svojih prethodnica, ali tinktura od oraha savršena je za probavne probleme. Recepti za njega, kao i za sve ostale, nalaze se u mnogim kulinarskim knjigama, na internetu ili u bilješkama naših baka i djedova.
Katarzyna Józefowicz
