Uzgoj povrća na balkonusavršeno je rješenje za gradske stanovnike koji nemaju vlastiti vrt. Uzgajajućipovrće na balkonuimamo pri ruci svježu i organsku hranu poznatog porijekla. Sve je popularnije i manje poznato zanimljivo povrće koje može biti ukras na balkonima. Pogledajte koje povrće odabrati za balkon i kako korak po korak uzgojiti povrće na balkonu.
Povrće na balkonu - zelena salata u visećoj posudi
Mnogi ljudi nemaju vrt ili zemljište za uzgoj povrća. Drugi problem je kvaliteta zemlje koju imamo u vrtu. Hladno, mokro tlo nije pogodno za uzgoj povrća, posebno onog termofilnog, poput rajčice ili paprike. Za njih je tada povoljniji uzgoj u posudama koje se brzo zagrijavaju na balkonu. Rajčice su nedvojbenopovrće koje se najčešće uzgaja na balkonuIako rjeđe, uzgoj paprike na balkonu može biti jednako atraktivan zbog raznolikih boja, veličine i oblika njezinih plodova. Paprike raznih sorti mogu biti šarena atrakcija.
U malim teglicama na balkonu možete uzgajati vlasac, salatu, rikulu, rotkvicu, kovrčavi peršin, lisnati radič, ali i začinsko bilje poput mažurana ili bosiljka. Pri uzgojupovrća na balkonuu društvu začinskog bilja koristimo tzv. dobra blizina biljaka, jer neke biljke imaju blagotvoran učinak na rast povrća i plaše štetnike.
"Za ljutu papričicu, celer i cherry rajčice potrebne su posude srednje veličine (5-10 litara). Velike posude (preko 10 litara) rezerviramo za visoke sorte rajčica i graha. Povrće poput rajčice, salate, paprike po potrebi se može presaditi iz manjih u veće posude, jer dobro podnose presađivanje. Ponekad čak ima i pozitivan učinak na njihov korijenski sustav i rastSve se više, osim povrća, na balkonima uzgajaju i jagode penjačice "
Uzgoj krumpira u vreći također dobiva sve veću popularnost. To je ideja koja nam je došla iz Engleske i Francuske, gdje ovakav uzgoj krumpira nije neuobičajen. Za ljubitelje povrća iz vlastitog uzgoja ovaj se način preporuča jer u vrećama skrivenim pod krovom (zaštita od jakih oborina i vlage) te biljke rjeđe obolijevaju od gljivičnih bolesti krumpira. Vreće s uzgojenim krumpirom mogu se uspješno držati na balkonu ili terasi.
Visokokvalitetnosjeme povrća za uzgoj na balkonu , koje brzo raste, obilno rađa i otporno je na bolesti, možete pronaći u trgovini našeg vodiča. Nudimo jedinohermetički pakirano sjeme u Poljskoj, koje jamči visoku sposobnost klijanja i snagu rasta ! Za pregled ponude pritisnite sliku ispod: -)
1. Posude za uzgoj povrća na balkonu
Prije kupnje lonaca moramo razmisliti ima li našepovrće na balkonuu većoj mjeri dekorativnu ili uporabnu funkciju. Ako nam je važnija uporabljivost, dovoljno je izabrati proizvodne posude, višelončanice, plastične balkonske kutije u koje možemo smjestiti mnoge biljke. Akopovrće na balkonutreba imati i dekorativne kvalitete, vrijedi odabrati glinene ili drvene posude, moderne kutije, ukrasne bačve ili vrčeve.Imajte na umu daveličinu posude treba prilagoditi brzini rasta i potrebama povrćaNa primjer, krastavce na balkonu treba uzgajati u posudama od 10-20 litara (jedna biljka po lonac), ali salata može rasti vlasac u paru u običnoj balkonskoj kutiji.
2. Zemlja za povrće na balkonu
S obzirom na to dapovrće na balkonu , uzgojeno u posudama, ima na raspolaganju malu količinu zemlje, ona mora biti plodna i bogata hranjivim tvarima. U trgovinama možete kupiti gotovu zemlju za uzgoj povrća. Kada sami pripremamo supstrat, moramo nabaviti kompost, vrtnu zemlju i materijal za rahljenje, npr. šljunak, ekspandiranu glinu ili kuglice od stiropora. Dodatno, u supstrat možemo primijeniti dugodjelujuće gnojivo ili pripravke koji povećavaju vodni kapacitet, npr. hidrogel. Potonje će nam omogućiti da malo rjeđe zalijevamopovrće na balkonu
Nakon odabira omiljenog povrća, odabira posude i odgovarajućeg supstrata, povrće se sadi i njeguje.
3. Priprema presadnica povrća za balkon
Povrće možemo sijati i sami sjetvom u red ili gnijezdo. Mnogo se povrća može sijati u redove – salata, mrkva, rotkvica, vrtni kopar. Nakon nicanja sadnice lomimo ostavljajući otprilike svaka 2 cm. Druge, poput rajčice i graha, bolje je posaditi u zasebne posude, a kada budu oko 10-15 cm, nakon što popuste mrazevi (treća dekada svibnja), staviti ih na balkon.
Kada ne želite sami sijati povrće, isplati se nabaviti gotove sadnicepovrće za balkon . Najkvalitetnije sadnice su stare 4 do 8 tjedana. Što je sadnica starija, to joj je gore, jer je korijenje čvrsto zbijeno i biljke se teže ukorijenjuju nakon presađivanja.
4. Sadnja povrća na balkonu
Presadnice ili mladopovrće na balkonubolje ih je posaditi u vlažnu zemlju za oblačnih dana. Za sunčanih dana sadimo samo navečer. Pokušajmo ne oštetiti korijenje.Povrće kao što su dinja, krastavci, patison loše podnosi presađivanje i oštećenje korijena, pa se pri sadnji ne smije remetiti korijenov sustav
Ako imamo presadnicu, ona se prije sadnje na balkon mora očvrsnuti. Tako postupno provjetravamo sadnice i navikavamo ih na niže vanjske temperature. Prije sadnje presadnice obilno zalijte, čime se sprječava propadanje zemlje oko korijena. Kod presađivanja povrća iz lonaca sadimo ga na istu dubinu na kojoj je raslo u posudi. Rajčice se mogu saditi dublje, do prvih listova, kako bi se potaknulo adventivno korijenje i time ojačala biljka. Ako je salata preduboko posađena, glavice se možda neće razviti. Celer posađen preduboko ne razvija pravi korijen.
5. Briga o povrću na balkonu
Nakon sadnjepovrća na balkonupotrebno je zaliti biljke. Vodu usmjeravamo na tlo.Upamtite da zalijevanje biljaka navečer može pridonijeti pojavi gljivičnih bolesti, pa je boljepovrće na balkonuzalijevati ujutro. Kada je povrće dobro ukorijenjeno, jedini tretman koji nam preostaje je plijevljenje i zalijevanje biljaka u sušnim danima. Ako prilikom sadnje nismo koristili gnojiva, koristimo tekuća gnojiva, najbolje prirodna, poput biohumusa, svakih 7 ili 14 dana. U slučaju pojave bolesti ili štetnika, možemo koristiti prirodne pripravke kao što su Biosept ili Bioczos