Darovi prirode bili su i jesu najdostupnija sirovina za proizvodnju lijekova i ljekovitih pomagala. I premda se danas divlje voće prerađuje u masovnim razmjerima pod budnim okom stručnjaka, tradicija sakupljanja darova prirode i njihove prerade još uvijek je živa u mnogim domovima.
Brusnica Vaccinium vitis-idaea, tj. brusnica sadrži puno vitamina C, beta-karotena i svih važnih vitamina iz skupine B. Kalij, kalcij i magnezij prisutni su u voću u optimalnim količinamaSok ima djeluje dezinfekcijski i koristi se profilaktički protiv kroničnih infekcija mokraćnog sustava. U voću je nedavno otkriven sastojak koji pomaže bržem izlječenju herpesa.
Borovnica Vaccinium myrtillus raste samo u kiselim tlima. Tko ih od nas nije skupljao? Plod je, osim neospornog okusa, vrlo zdrav. Istraživanja su pokazala da pigmenti u borovnici mogu spriječiti crijevne upale. Također je otkriveno da visoka koncentracija plavih aktivnih tvari ublažava simptome migrene i tenzijskih glavobolja, a sve to bez ikakvih nuspojava.koža
Šipak je prava vitaminska bomba. Za usporedbu: 100 g svježeg voća sadrži do 1500 mg vitamina C, limun - 50 mg. Tu je i jedinstvena kombinacija karotenoida.Kao što su pokazala klinička ispitivanja, ekstrakt ploda sprječava ulazak bijelih krvnih zrnaca u tkiva, čime se usporavaju reumatski procesi.
(zdj .: Fotolia.com) |
Velika brusnica Vaccinium macrocarpon ima svojstva slična borovnicama. Prirodno se javlja u Sjevernoj Americi. Ovdje se brusnica koristi jednako često kao i sušeno voće i orašasti plodovi, među ostalima i izvrstan dodatak. za kolače i muesle. Suho voće je kiselkastog okusa, daje energiju i može se jesti kao međuobrok. Starosjedioci Kanade cijene brusnice zbog njenih ljekovitih svojstava.
Ekstrakt brusnice je izvor antibakterijskih tanina koji sprječavaju prodor bakterija u sluznicu uretre i bubrežne zdjelice.liječe gastritis.
Crna bazga Sambucus nigra nekada je bila dovoljna za cijelu ljekarnu. Svi dijelovi ove biljke korišteni su u prirodnoj biljnoj medicini. U proljeće su se ekstrakti listova koristili za poticanje metabolizma.Čaj od cvjetova danas se koristi i za snižavanje povišene tjelesne temperature i jačanje obrambenih snaga organizmaLjekovitosti plodova u posljednje vrijeme posvećuju se brojna znanstvena istraživanja. Pa bazga sadrži jako velike količine minerala, vitamina, proteina važnih za život i eteričnih ulja.
Sok od jorgovana jača stijenke krvnih žila i štiti koronarne žile srca.Najnovija istraživanja potvrđuju antibakterijsko i antigripozno djelovanje sokaNo, ne zaboravimo da je otrovni glikozid sambunigrin prisutan u svježem voću. Ova tvar gubi svoja toksična svojstva kada se suši ili kuha na 50 °C.
Bobice krkavine sadrže veliku količinu karotenoida, što je lako prepoznati po narančastoj boji kore.Borovnice su jedan od rijetkih biljnih izvora vitamina B12 koji pospješuje, između ostalog, stvaranje novih stanicaOvaj vrijedan vitamin također smanjuje razinu masnoće u krvi koja je odgovorna za osjećaj gladi.
Šumsko voće sadrži niz tvari koje štite ljudske stanice od uništenja. Prirodni crveni, plavi i ljubičasti pigmenti su među najvažnijima. Svima su poznati narančasto-crveni karotenoidiZahvaljujući njima, mrkva, bundeva i marelica dobivaju tako ukusan izgledTamni antocijanini odgovorni su za tamno crvenu boju trešanja, tamnog grožđa i crnog ribiza. Divlje voće, kao što su jorgovani, borovnice i borovnice, ima ih mnogo.
Ukratko - što je voće tamnije, to je u njemu više antocijana. Kao i karotenoidi, prepoznati su kao vrlo učinkoviti hvatači slobodnih radikala (antioksidansi, tj. kemikalije koje mogu neutralizirati slobodne radikale).
Slobodni radikali su, znanstveno govoreći, pojedinačni atomi ili molekule koje imaju barem jedan nespareni elektron.Ovo su vrlo kemijski aktivne čestice. U ograničenoj količini čak su i neophodniProblem nastaje kada se uslijed pušenja, pijenja alkohola, uzimanja lijekova ili izloženosti stresu i tjelesnom naporu radikali počnu ubrzano razmnožavati uništavajući npr. stanice srca, bubrega, mozga.
Osim toga, oštećuju živčane stanice i slabe imunološki sustav. Zbog toga se povećava rizik od razvoja bolesti, npr. za rak ili arteriosklerozu. Antocijanini inhibiraju te procese.
Najnovija istraživanja također potvrđuju da su antivirusni. Kao i u mnogim takvim slučajevima, količina je presudna.Čak i ako se zdravo hranimo, jedući obroke bogate povrćem i voćem 3-5 puta dnevno, unosimo samo polovicu preporučenog unosa antocijana. Stoga ne zaboravite uključiti dodatne konzervirane divlje voće u svoju prehranu.