Šume i visoke živice od drveća i grmlja (i crnogoričnih i listopadnih) mogu ispuniti mnoge funkcije u vrtu. Osnovne su: izolacija od neatraktivnih mjesta, stvaranje intimnih kutaka, sprječavanje udara vjetra, poboljšanje mikroklime, zaštita od prašine i prljavštine, posebno u visoko urbaniziranim mjestima.Ujedno su i efektan ukras
i pozadina za druge vrtne biljke.
Oblikovana živica najčešće se koristi i podrezuje barem jednom godišnje. Obično imaju geometrijski oblik, nalik na trapez, trokut ili pravokutnik u presjeku.Ova vrsta živice pogodna je za stupaste i uskokonusne sorte tuja i čempresa, također izvrstan grab, poljski javor, jednovrati i dvovrati glog, trešnja, obična bukva, dren, javor tatarski, europski i japanski ariš , bijeli dud i vrlo popularan ligustrum
Drugu skupinu čine živice i poluformirani redovi, gdje je rezidba ograničena na skraćivanje izdanaka koji rastu, npr. izvan ograde.Postoje i neformirane živice, tj. slobodnorastuće živice u kojima biljke poprimaju oblik tipičan za određenu vrstu i sortu.Dekorativne su posebno tijekom cvatnje (čudesni grm Styriaca, mirisni jasmin, van Houtteova konoba, srednja forzicija, tamna ruža, suhi tartar, ružičasti varikozitet, grubi i vitki jorgovan).
Ovi se grmovi mogu oblikovati, ali zbog cvjetova rijetko se orezuju. Grmovi s ukrasnim plodovima, kao što je obični trn, i druge vrste, uglavnom s ukrasnim lišćem (sjajni cotoneaster, bijeli dren i njegove sorte: 'Spa Elegantissima', 'Spa Elegantethii', i njegove sorte: 'Dart's Gold') također mogu biti koristi se za neformirane živice. ',' Diabolo ').
Žive ograde od drveća i grmlja koje je uvijek zeleno atraktivne su tijekom cijele godine.Lijepo će izgledati linije i visoke živice od listopadnih vrsta, npr. grimizna ognjica s brojnim sortama sa šarenim plodovima, zimzeleni šimšir, au najtoplijim krajevima Poljske - istočni lovor ili bodljikava božikovina te Meservina božikovina 'Blue Princess'
Među crnogoricom najdekorativnije su živice formirane od različitih sorti obične tise koja je dugovječna i izvrsno raste i na suncu i u sjeni.Ima mnogo sorte, kao što su 'Erecta', 'Fastigiata', 'Fastigiata Robusta', 'Hessei' sa stupastim oblikom. Vrijedne sorte koje se preporučuju za živice nalaze se iu srednjoj tisi, koja raste brže od obične tise. Nezamjenjivi su 'Hatfieldii', 'Hicksii', 'Hillii', 'Wojtek' s gustim habitusom i uspravnim izbojima.
Za žive ograde bit će izvrsne i smreke: obična, bodljikava i srpska, kao i kanadski bor koji u početku vrlo sporo raste, ali mu odgovaraju sjenoviti položaji.U planinskim i predplaninskim krajevima vrtovima možemo postaviti liniju jela: obična, korejska ili jednobojnaNe možemo ne spomenuti zapadnu tuju i sorte sa zelenim ljuskavim lišćem, kao što su 'Brabant', 'Columna', 'Spiralis' i 'Smaragd'. Lijepo izgledaju i visoki redovi i živice sorti ove vrste sa žutom bojom ljuskavog lišća: 'Aurescens', 'Europe Gold', 'Sunkist'
Također je vrijedno zapamtiti o čempresu graška, koji ima sorte boja: 'Plumosa' i 'Plumosa Aurea', podnosi djelomičnu sjenu, preferira svježa i vlažna tla. U zapadnoj Poljskoj, sorte Lawsonovog čempresa s raznobojnim lišćem, posebno 'Alumia' i 'Columnaris', i njihovom žutom bojom: 'Stewartii', 'Stardust',' Ivonne, 'Alumigold', dobro će raditi. Najbolje je koristiti ove grmove za niz u mirnom vrtu okruženom gustim zgradama, jer mogu smrznuti u jakim zimama.
Priprema tla je vrlo važan postupak za kasniji prijam i dobar rast biljaka. Važno ju je duboko prekopati i ukloniti korov, osobito višegodišnji. Prije proljetne sadnje dobro je pomiješati tlo s složenim gnojivom u dozi od 1 kg na 100 m²Umjesto mineralnih gnojiva možete koristiti dobro razgrađeni kompost ili stajski gnoj.Grmlje posađeno u jesen ne treba gnojiti, možete samo dodati fosforna gnojiva tijekom kopanja zemlje.
Prije sadnje označite buduću os živice kolcima između kojih se pričvrsti uzica, zatim označite rupe za biljke. Za crnogorično drveće i grmlje prakticira se jednoredna sadnja u prethodno iskopane rupe. Dvoredna sadnja koristi se za listopadno grmlje i drveće, npr. ligustar, grab, obična bukva, poljski javor.
Veličina i habitus kupljenih biljaka određuju gustoću sadnje živice crnogorice. Preporuča se posaditi 3 do 4 biljke tuje, čempresa i tise po metru jednoredno formirane živice. Stabla smreke i ariša mogu se saditi rjeđe - 2 biljke po metruZa neformirane i poluformirane redove razmaci mogu biti veći, prilagođeni prirodnom habitusu biljaka. Nakon sadnje biljke je potrebno zaliti.
Vrlo važan postupak njege je pravilna rezidba biljaka, koja uzrokuje njihovo zadebljanje, a također daje živici pravi oblik. Redovita godišnja reznica je preduvjet za gusti pokrov. U prvoj godini četinjače ne orezujemo jer bi se trebale dobro ukorijeniti i prilagoditi novim uvjetima.
Zimzeleno drveće i grmlje - i listopadno i crnogorično, s golim korijenovim sustavom ili muljevito - najbolje saditi u proljeće ili kolovozu (do početka rujna), a listopadno od kraja rujna do kraja listopada, jer njihovo korijenje tada pokazuje najveću aktivnost.Biljke proizvedene u kontejnerima mogu se saditi tijekom cijele vegetacije, najkasnije do kraja listopada (trebaju se ukorijeniti prije jesensko-zimskih hladnoća).